Samozaštita biljaka i životinja

 
Biljkama u pustinji život je svakako izazov. Međutim, ni za životinje koje ondje žive nije baš ludi provod. Poput biljaka, pustinjska stvorenja moraju se nositi sa žaerećom rućinom i nedostatkom vode. Također, moraju pronaći hranu i izbjeći da postanu nečijim pijenom. Stoga su se pustinjke životinje, kao i biljke, na različite načine prilagodile i tako se naoružale protiv svoga nesmiljenog staništa.
 
Nadmudriti vrućinu
 
 Pustinjske se životinje sučeljavaju s teškoćom pregrijavanja. Sjevernoamerička dugouha lisica rješava je tako da se tokom najvrućeg dijela dana odmara u podzemnom brlogu. Njene velike uši pomažu joj da zadrži hladnoću jer se kroz njih oslobađa suvišna tjelesna toplina. Fenek, dugouha pustinjska lisica iz Sahare, koristi istu strategiju.
         Fenek - pustinjska lisica
 
 
 
Pustinjska kornjača, poput brojnih drugih pustinjskih stanovnika, glavninu vage koja joj je potrebna dobiva iz biljaka što ih jede. Tvrd i oštar kljun olakšava joj grickanje bodljikavih kaktusa. Tvrdi olop pustinjske kornjače služi joj kao priručno skrovište od grabežljivaca te kao ugrađeni štit od sunca.
   Pustinjska kornjača
 

 

  • Lešinari što lebde u visinama, uživju u zraku čija je temperatura 32 stepena niža od one na pustinjskoj površini.
  • Neki gušteri nalaze hladniji zrak penjući se u grmlje.
  • Dugačke devine noge podižu njeno tijelo do hladnijih temperatura.
  • Mravi i mnogi glodavci rashlađuju se u podzemni jazbinama.
                     Pustinjska deva
 
 
 

Jedna ili dvije grbe?

 

Jednogrbe deve žive u Africi i na Srednjem Istoku. Dvogrbe deve žive u Aziji. Deva može izdržati bez vode do deset dana. Široka, mekana stopala omogućuju joj da lakše hoda po rastresitom pijesku. Vunasto krzno zaštićuje je od dnevne vrućine i noćne hladnoće.

Dugačke trepavice i kuštrave obrve sprječavaju da u devine oči upada pijesak. Kad nema dovoljno vode i hrane, deva pretvara salo iz grbe u potrebne hranljive tvari. Ako je deva predugo bez vode, njena grba će splasnuti ili će se objesiti

 

 
U potrazi za hladnom
 
Tokom dana bjelorepi se kunić odmara u hladu biljke ili stijene. Navečer tumara naokolo u potrazi za hranom. Poput sjevernoameričke dugouhe lsiice, bjerlorepi kunić ima goleme uši pomoću kojih održava tjelesnu temperaturu. Vrlo je brz pa se brzinom štiti od grabežljivaca.